Nova zgrada Filološkog fakulteta neće donijeti samo savremenije uslove za nastavu, već će oblikovati i jedan od najvažnijih urbanih poteza u ovom dijelu Nikšića, zaokružujući univerzitetski kampus i formirajući novi ulični front.

Dječji vrtić Točkica u Sesvetskom Kraljevcu predstavlja cjelovito arhitektonsko ostvarenje u kojem se javna zgrada za najmlađe promišlja kao prostorni sistem odnosa – između svjetla i sjene, unutrašnjeg i spoljašnjeg, sigurnosti i slobode, pojedinačnog i kolektivnog.Riječ je o najvećoj predškolskoj ustanovi izgrađenoj u Zagrebu u posljednjih deset godina, ali i o prvom vrtiću u ovom naselju, čime projekat dobija i širi urbani značaj.

Na obali rijeke Sázave, na mjestu nekadašnje kuće koju je progutao požar, arhitektonski studio mimosa architectsprojektuje novu građevinu — ne kao zamjenu, već kao nastavak. Iz preostalog kamenog postamenta razvija se lagana drvena struktura koja prihvata kontekst, rizike i ritam prirode. Ovdje arhitektura nije dominantna, već pažljivo postavljena između stijene i vode, između pogleda i povlačenja.

Nova Osnovna škola „Vladimir Nazor“ u Podgorici oblikovana je kao jasan i disciplinovan prostorni sistem, u kojem se stroga organizacija učionica susreće sa otvorenim, neformalnim prostorima kretanja i susreta. Arhitektura ovdje ne ostaje na nivou funkcionalnog okvira, već postaje aktivni dio procesa učenja.

Stari Bar je zgusnuta slika Crna Gora – prostora u kojem su multinacionalnost i multikonfesionalnost istorijske činjenice prije nego savremeni koncepti. Njegova arhitektura, ulica i ruševina svjedoče o društvu koje se formiralo kroz dodire, a ne isključivanja

Sve više vlasnika kuća odlučuje se za toplotne pumpe zbog niže potrošnje energije i većeg komfora. Da li je riječ o investiciji koja se zaista isplati i u kojim slučajevima daje najbolje rezultate?

Projekat enterijera restorana La Parisienne Maison Brunch – Ljubović, koji potpisuju arhitektice Ivana Stamatović i Irena Rajković iz studija I.ARHITEKT, osmišljen je kao mjesto susreta, druženja i svakodnevnih rituala savremenog gradskog naselja.

U samom srcu Perasta, grada koji se spušta ka moru u ritmu kamena i svjetlosti, nekadašnji hotel Per Astra doživio je potpunu transformaciju. Arhitektonski studio Archifocus iz Nikšića potpisuje zahtjevnu adaptaciju i redizajn ovog objekta u luksuzni Santa Boka Hotel 5*, projekt koji prevazilazi granice funkcionalne rekonstrukcije i ulazi u sferu filozofije prostora. U toj transformaciji spojeni su inženjerska preciznost, emocionalna mjera i duboko poštovanje prema kontekstu Perasta — grada koji je istovremeno i muzej i živi pejzaž.

U enterijeru prodavnice dječije opreme i igračaka, arhitektkica Marija Lukić oblikovala je prostor koji priziva atmosferu igrališta — ali ne kroz doslovnost, već kroz pažljivo kontrolisanu estetiku, funkcionalnost i mjeru. Umjesto da imitira dječiji svijet, prostor ga reinterpretira minimalističkim jezikom, ostajući dosljedan jasnoći forme i suptilnosti detalja.

U Podgorici je nedavno realizovan enterijer Story Boutique-a, savremenog maloprodajnog prostora površine 100 m², čiji dizajn potpisuje studio Alisa Design. Projekat se izdvaja promišljenim pristupom oblikovanju ambijenta koji prevazilazi uobičajene obrasce uređenja modnih butika, stvarajući prostor koji više podsjeća na intimni salon nego na klasičan prodajni enterijer.

Kupatilo sve više postaje središte ličnog svijeta – utočište od svakodnevnog stresa, lična oaza, prostor za relaksaciju i postizanje ravnoteže. Funkcionalni i estetski zahtjevi porasli su u svim životnim prostorima, a kupatila nijesu izuzetak. U tom kontekstu, danas se velika pažnja posvećuje i uređenju kupatila. Pred dizajnere enterijera postavljeni su novi izazovi: da kupatila budu ne samo funkcionalna, već i savremena i prijatna za korišćenje. Predstavljamo vam TECEvelvet

Ova kuća osmišljena je kao "eksperimentalni prostor" za istraživanje pristupa dizajnu i gradnji koji se temelji na potpunoj reciklaži i minimalnom uticaju na okolinu.

Budva bi u narednim godinama mogla dobiti jednu od najznačajnijih novih saobraćajnih veza u gradu. Projekat nove saobraćajnice preko Grđevice, procijenjene vrijednosti gotovo 15 miliona eura, ne podrazumijeva samo izgradnju novog puta, već i mostovske konstrukcije, uređene pješačke i biciklističke površine, nove raskrsnice i javne prostore koji će povezati više gradskih kvartova. Nakon izbora izvođača, slijedi izrada Glavnog projekta, čime ovaj projekat ulazi u narednu fazu realizacije.

U središtu italijanskog grada Ferare, novo lice trga Cortevecchia pokazuje kako javni prostor može postati snažan alat u borbi protiv klimatskih promjena. Projekat studija INOUT architettura predstavlja sinergiju tradicionalnog urbanizma, zelenog dizajna i održivih tehnologija, pretvarajući nekadašnji prometni prolaz u sjenovitu, prozračnu i inkluzivnu gradsku oazu.

U postmodernističkom društvu, krajem 50-ih i početkom 60-ih godina dvadesetog vijeka, koje je poletno, često na krilima socijalizma, hrlilo ka do tada neosvojenim društvenim visinama, razvio se specifičan arhitektonski stil-brutalizam. Nazvan po brut betonu, bio je otelotvorenje društvenog poretka koje je gledalo samo u pravcu razvoja, stvarajući strukture potpuno okrenute potrebama čovjeka- njihova je funkcionalnost u potpunosti potisnula sve druge prizme kroz koje su se do tada prelamale estetske i umjetničke norme.

Riječni tokovi u gradskoj sredini oduvijek su bili mjesta ukrštanja, značajne trase duž kojih se formiraju naselja i gradovi. Kako su se gradovi širili i kako je urbanizacija bila sve obuhvatnija, manje rijeke i potoci pretvarani su u prijemnike otpadnih voda, te je njihov kvalitet opadao u velikoj mjeri. Istovremeno, u naletima galopirajuće izgradnje manji riječni tokovi, potoci, kanali pa i jezera prosto su uklanjani sa puta nadiruće ekspanzije izgradnje. Obale su betonirane, saobraćajnice često podizane preko vodenih tokova, ili su prosto ’utjerivane’ ispod površine zemlje u betonske cijevi.

U savremenom planiranju i projektovanju infrastrukture pejzaž se često posmatra kao vizuelna kulisa ili prostor za „sanaciju“ posljedica gradnje, dok njegova funkcija kao živog, biološki aktivnog sistema ostaje u drugom planu. Saobraćajnice, naročito autoputevi i magistralni pravci, predstavljaju jednu od najinvazivnijih intervencija u prostoru, sa dugoročnim i često nevidljivim posljedicama po biodiverzitet i kontinuitet staništa. Upravo u tom kontekstu, ekodukti se pojavljuju kao prostorni i ekološki odgovor koji prevazilazi puko ublažavanje štete, nudeći mogućnost ponovnog uspostavljanja veza unutar fragmentisanog pejzaža i redefinisanja odnosa između infrastrukture, prirode i čovjeka.

Gradovi se danas suočavaju sa sve većim problemima koji su posljedica njihovog konstantnog uvećavanja, ali i klimatskih promjena koje dovode do visokih temperaturnih ekstrema i poplava. To su ujedno dva problema koja su danas najizraženije prijetnje normalnom funkcionisanju gradova.