NE POREDITE CIJENU GORIVA, VEĆ CIJENU TOPLOTE
Metar drva, tona peleta i kilovat-sat struje ne mogu se direktno porediti. Plaća se toplota koja stigne u prostoriju, a nju određuju dvije stvari: koliko energije ima u gorivu i koliko je uređaj iskoristi. Zato je za poređenje najpošteniji pokazatelj cijena jednog kilovat-sata korisne toplote.
Stara peć na drva dio energije pusti kroz dimnjak, pa iskoristi oko 60% onoga što drva sadrže. Savremeni kotao na pelet iskoristi blizu 90%. Toplotna pumpa i inverter klima rade drugačije: za svaki kilovat-sat struje koji potroše, dodatnu toplotu preuzmu iz spoljnog vazduha, pa u kuću predaju tri do četiri puta više toplote nego što potroše struje.
KOLIKO TRENUTNO KOŠTAJU ENERGENTI
• Drva: u Nikšiću metarska bukva košta 55-65 eura, cer i grab 60-70 eura, a cijepana drva sa dostavom 70-80 eura po metru. Cijene su na nivou prošle godine. U Podgorici su drva nešto skuplja, a na primorju metar cijepanih drva košta i oko 95 eura.
• Pelet: Vlada je od 2. oktobra ograničila cijenu na 250-270 eura po toni, zavisno od klase, ali se sa prevozom i pakovanjem u praksi plaća i preko 300 eura.
• Struja: prema podacima Eurostata, prosječna cijena za domaćinstva u Crnoj Gori u prvoj polovini 2026. iznosila je 11,19 centi po kWh, sa svim porezima i naknadama. To je i dalje među najnižim cijenama u Evropi. EPCG ima popust za domaćinstva koja mjesečno troše do 500 kWh, a kuća koja grije na struju zimi lako pređe taj prag.
Ima li peleta po propisanoj cijeni?
Odlukom Vlade, od 2. oktobra tona peleta klase A2 može koštati najviše 250 eura, a klase A1 najviše 270 eura, sa PDV-om. Odluka važi do 30. juna 2027.
U praksi prodavci često dodatno naplaćuju prevoz i pakovanje. Na jednom računu iz Bijelog Polja, za 1.050 kilograma peleta klase A1 plaćeno je 346,50 eura, od čega 63 eura za prevoz i pakovanje. Građani se žale i da po propisanoj cijeni teško dolaze do peleta.
Prema Ministarstvu poljoprivrede, na domaće tržište ide tek oko 15% proizvodnje. Pripremaju se izmjene odluke kojima bi se zabranile doplate i obavezali proizvođači da domaće tržište snabdijevaju bar prosječnim količinama iz prethodnih 12 mjeseci.
RAČUNICA ZA KUĆU OD 100 m² U NIKŠIĆU
Za računicu smo uzeli srednje izolovanu kuću od 100 m² u Nikšiću, kojoj za sezonu treba oko 12.000 kWh toplote. Drva smo računali po 70 eura za metar, pelet po 300 eura za tonu, između propisane cijene i onoga što se plaća sa dostavom, a struju po prosječnoj cijeni od 11,19 centi. U tabeli je trošak jedne sezone za svaki način grijanja, uz okvirnu cijenu opreme.
Razlika je velika: ista toplota sa toplotnom pumpom i podnim grijanjem košta oko 340 eura, a direktno na struju oko 1.340 eura, četiri puta više.
ZAŠTO ONDA SVI NE GRIJU NA TOPLOTNU PUMPU?
Računica pokazuje paradoks: struja je najjeftiniji izvor toplote kad je koristi toplotna pumpa, a najskuplji kad se troši direktno. Ali trošak sezone je samo pola priče. Druga polovina je cijena opreme, koja je takođe u tabeli: šporet na drva može se kupiti za oko 700 eura, a toplotna pumpa sa novim podnim grijanjem košta i do 20.000 eura.
U našoj računici zamjena kotla na pelet toplotnom pumpom štedi oko 430 eura godišnje, pa se razlika u cijeni opreme od nekoliko hiljada eura vraća za otprilike deset godina. Ko grije na drva iz sopstvene šume ili ih kupuje povoljno, teško da će zamjenom sistema ikad uštedjeti, pa mu se više isplati ulaganje u izolaciju.
Klima je najjeftiniji ulaz u grijanje na struju, ali ima ograničenja. Dobro grije prostoriju u kojoj je, dok kupatilo, hodnik i sobe sa zatvorenim vratima ostaju hladniji. Kao jedini izvor toplote najbolje radi u stanovima i manjim prostorima.
Podgorica, Nikšić i Žabljak nijesu ista priča
Isti uređaj ne radi jednako u svakom dijelu Crne Gore. Toplotna pumpa i klima toplotu uzimaju iz spoljnog vazduha, pa im efikasnost pada kako temperatura napolju opada.
• Podgorica i primorje: zime su blage, pa inverter klima i toplotna pumpa rade u svom najboljem režimu. Za stan je klima često sasvim dovoljna.
• Nikšić i srednji dio zemlje: toplotna pumpa se isplati, ali treba birati uređaj deklarisan za rad na temperaturama do -20 °C i zadržati rezervni izvor, npr. peć ili kamin na drva.
• Žabljak, Kolašin i sjever: duge i oštre zime idu u korist drva i peleta. Toplotna pumpa ima smisla samo u dobro izolovanoj kući i uz kvalitetan uređaj za hladnu klimu.
NAJJEFTINIJI KILOVAT-SAT JE ONAJ KOJI NE POTROŠITE
Prije nego što promijenite sistem grijanja, provjerite gdje kuća gubi toplotu. Neizolovana kuća od 100 m² lako potroši i preko 15.000 kWh toplote za sezonu, a ista kuća sa dobrom fasadom, izolovanim krovom i novom stolarijom upola manje. Svaki iznos iz naše računice tada se prepolovi, bez obzira na to čime grijete.
Zato redoslijed ulaganja ima smisla ovim redom: prvo krov i stolarija, zatim fasada, pa tek onda novi sistem grijanja. Toplotna pumpa u neizolovanoj kući radi na granici i ne daje uštedu kojoj se vlasnik nadao.
ŠTA JE SA SUBVENCIJAMA?
Eko-fond je i ove godine kroz program SKLAD sufinansirao ugradnju toplotnih pumpi, i to sa 30% vrijednosti investicije, a najviše 2.500 eura. Konkurs je trajao od 18. maja do 23. jula 2026. godine.
Kod tih poziva važna su dva pravila: radovi smiju početi tek poslije potpisivanja ugovora, a korisnik prvo sam plaća opremu i ugradnju pa traži povraćaj. Ko planira toplotnu pumpu za narednu sezonu, dobro je da prati sajt Eko-fonda i ponude pripremi unaprijed.
KRATAK ODGOVOR
• Gradite novu kuću ili ste je dobro izolovali: toplotna pumpa vazduh-voda, idealno sa podnim grijanjem.
• Stan u Podgorici ili na primorju: inverter klima.
• Kuća na sjeveru ili povoljna drva: savremeni kotao na drva ili pelet, a uštedu tražite u izolaciji.
• Ono što ne preporučujemo kao glavni izvor: grijalice i radijatori na struju.
Ako tražite firmu za ugradnju, u našem adresaru, u kategoriji Solarni sistemi i toplotne pumpe i u kategoriji HVAC, pronaći ćete izvođače iz cijele Crne Gore.
Komentari(0)