Intervjui

U vremenu u kojem je arhitektura sve češće svedena na brzinu, investicionu logiku i vizuelni efekat, razgovor sa onima koji struku i dalje promišljaju kao spoj znanja, istraživanja i odgovornosti postaje dragocjen. Dr sc. Alen Žunić, izvanredni profesor na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pripada upravo toj rijetkoj grupi autora čiji rad istovremeno obuhvata projektovanje, teoriju, urbanizam, edukaciju i javno djelovanje. Njegova profesionalna putanja, koja povezuje zagrebački Arhitektonski fakultet sa Harvard University, Massachusetts Institute of Technology, ETH Zürich i Columbia University, nije važna samo kao biografski podatak, već kao potvrda jednog dosljednog pristupa u kojem arhitektura nije zatvorena disciplina, već otvoreno polje istraživanja. Kroz rad studija ALBATROSS Architecture + Research Office, Žunić razvija projekte koji brišu granice između arhitekture, urbanizma, pejzaža i tehnologije, insistirajući na holističkom i istraživačkom modelu rada. U razgovoru koji slijedi govori o znanju kao nultom koraku arhitektonske prakse, o potrebi da arhitekta bude i mislilac i organizator, o gradu kao dugoročnom projektu, ali i o tome zašto su danas potrebni pragmatični idealisti spremni da preuzmu odgovornost za prostor i njegovu budućnost.

U vremenu kada se prostor sve češće posmatra isključivo kroz prizmu tržišta, a urbanističko planiranje svodi na tehnički servis investitora, Iva Čukić svojim radom dosljedno pokazuje da urbanizam mora biti političan, pravedan i otvoren za ljude. Kroz inicijativu Ministarstvo prostora već godinama razvija alate otpora i modele alternativnog planiranja, koji se jednako odnose na Beograd, Ulcinj ili bilo koji grad u kojem je javni interes potisnut. Nedavno je gostovala u Ulcinju na panelu „Talasanje na Velikoj plaži“, gdje je govorila o paralelama između Beograda na vodi i onoga što se danas dešava na crnogorskoj obali. U ovom razgovoru za Prostor govori o pravu na prostor, otporu kao procesu, ulozi zajednice i onome što nam ostaje kad institucije zakažu – znanju, solidarnosti i upornosti. Istovremeno, ona nas podsjeća da otpor nije kampanja, već proces – i da borba za dostojanstven život ne traži dozvolu.

Rifat Alihodžić je arhitekta iz Bijelog Polja i osnivač studija ARHINGinženjering, jednog od najdugovječnijih arhitektonskih studija u Crnoj Gori. Tokom skoro 35 godina rada realizovao je brojne projekte različitih tipologija, a njegovo iskustvo obuhvata i nastavnički rad na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici. U razgovoru govori o kontinuitetu i promjenama u sopstvenom pristupu, o problemima savremenog planiranja i gradnje, o ulozi obrazovanja i konkursne prakse, kao i o odgovornosti arhitekte prema prostoru i zajednici.