3. novembar 2026.
REKONSTRUKCIJA TOLOŠKE ŠUME
Pejzažna arhitektura

REKONSTRUKCIJA TOLOŠKE ŠUME

Minimalne intervencije, više biodiverziteta i novi sadržaji

13. oktobar 2026.•⏱2 min čitanja

Rekonstrukcija Tološke šume u Podgorici zasniva se na principima minimalne intervencije, očuvanja postojećeg prirodnog fonda i dugoročne ekološke održivosti. Projekat potpisuje podgorički DVARP studio, a glavna arhitektica je Dijana Vučinić.

Osnovna ideja projekta nije stvaranje potpuno novog parka, već unapređenje prostora koji Podgoričani već decenijama koriste i prepoznaju kao jedno od važnih mjesta za sport, rekreaciju i boravak u prirodi.

Poseban segment projekta predstavlja detaljna pejzažna taksacija i evaluacija postojećih stabala, kroz koju su analizirani njihovo stanje, vitalnost i vrijednost. Predviđeno je očuvanje svih zdravih i vrijednih jedinki, uz postepeno podmlađivanje i diverzifikaciju vegetacije kako bi šuma dugoročno postala otpornija i ekološki stabilnija.

U prostor se uvode nove biljne vrste prilagođene lokalnoj klimi, zone za ptice i aromatično bilje, kao i mjere za kontrolu invazivnih vrsta. Na taj način biodiverzitet postaje jedan od važnih elemenata budućeg razvoja šume.

NOVI SADRŽAJI BEZ NARUŠAVANJA DUHA MJESTA

Projektom su zadržani i unaprijeđeni postojeći sportsko-rekreativni sadržaji, uključujući trim stazu kroz šumu, stazu na 100 metara i zonu za skok u dalj.

Istovremeno se uvode novi prostori za učenje i boravak na otvorenom, dječija igrališta, paviljon, zona vodene magle, prostori za jogu i druge oblike rekreacije, kao i posebna zona biodiverziteta.

Raspored novih sadržaja prilagođen je postojećem zelenilu i karakteru pojedinih djelova šume, sa ciljem da arhitektonske intervencije ostanu nenametljive.

Materijalizacija prati isti princip. Dominantno se koriste prirodni i trajni materijali, prije svega šljunak i opeka, dok su staze projektovane kao vodopropusne površine koje omogućavaju prirodnu infiltraciju kišnice. Predviđeni su i sistem navodnjavanja „kap po kap“, energetski efikasna rasvjeta i zeleni krov paviljona.

„Tološka šuma je decenijama jedno od omiljenih mjesta podgoričkih rekreativaca i bilo nam je veoma važno da rekonstrukcijom ne izgubimo njen autentični karakter“, kaže Dijana Vučinić.

Kako ističe, cilj je bio sačuvati postojeće obrasce korišćenja koje građani već poznaju, a prostor dopuniti novim sadržajima bez narušavanja duha mjesta.

„Naš cilj je bio da Tološka šuma postane kvalitetnija i otpornija, ali da i dalje ostane ona Tološka šuma koju Podgoričani poznaju i koriste.“

Projekat tako Tološku šumu ne tretira samo kao park koji treba urediti, već kao postojeći živi urbani ekosistem koji treba očuvati, ojačati i prilagoditi savremenim potrebama grada.

Foto galerija8 fotografija
Fotografija 1
Fotografija 2
Fotografija 3
Fotografija 4
Fotografija 5
Fotografija 6
Fotografija 7
Fotografija 8

Komentari(0)

Učitavanje komentara...

Povezani članci

KAPITALNI BUDŽET 2027: GDJE IDU MILIONIPlaniranje i dokumenti

KAPITALNI BUDŽET 2027: GDJE IDU MILIONI

07. okt 2026. • Sandra Vahtel Demolliens
Najveći pojedinačni projekat na novoj listi kapitalnih projekata nije autoput ni bolnica, nego trg sa javnom garažom na Žabljaku. Vlada je 1. oktobra usvojila listu od 28 novih projekata za 2027. godinu, procijenjenih na 78,5 miliona eura. Šta se planira po opštinama, kako su projekti birani i koliko se od ovakvih planova zaista potroši?
MINI ŠUMEPejzažna arhitektura

MINI ŠUME

06. okt 2026. • Danica Mihaljević Davidović
Šumski pojasevi u blizini gradova, po njihovom obodu, vrlo su poželjni i predstavljaju ostatke nekadašnjih šuma ili njihove dijelove, koji se često zrakasto uvlače u gradsko tkivo. Nazivaju ih plućima grada, jer zelenim koridorima – uličnim kanjonima omogućavaju priliv svježeg vazduha. U kombinaciji sa dominantnim vjetrovima imaju i funkciju provjetravanja gradova, što je veoma značajno sa aspekta ublažavanja aerozagađenja.
COMILLAS: ŠETALIŠTE KOJE NE BJEŽI OD PIJESKAPejzažna arhitektura

COMILLAS: ŠETALIŠTE KOJE NE BJEŽI OD PIJESKA

02. okt 2026. • Admin Prostor+
Na većini primorskih šetališta pijesak se smatra problemom: vjetar i kupači ga stalno nanose na popločanje, a komunalne službe ga isto tako stalno uklanjaju. U španskom gradiću Comillas arhitekta Héctor Navarro i studio arkhitekton krenuli su od suprotne pretpostavke. Na mjestu uskog trotoara i velikog parkinga nastalo je šetalište na kojem je pijesak dio poda, zelenila i svakodnevnog održavanja.

Arhitektura

Pogledaj sve →

Budi u toku sa svijetom arhitekture

Primaj najvažnije vijesti jednom sedmično, direktno u inbox. Bez spama, samo kvalitetan sadržaj.