17. septembar 2026.
REKONSTRUKCIJA TOLOŠKE ŠUME
Pejzažna arhitektura

REKONSTRUKCIJA TOLOŠKE ŠUME

Minimalne intervencije, više biodiverziteta i novi sadržaji

03. septembar 2026.2 min čitanja

Rekonstrukcija Tološke šume u Podgorici zasniva se na principima minimalne intervencije, očuvanja postojećeg prirodnog fonda i dugoročne ekološke održivosti. Projekat potpisuje podgorički DVARP studio, a glavna arhitektica je Dijana Vučinić.

Osnovna ideja projekta nije stvaranje potpuno novog parka, već unapređenje prostora koji Podgoričani već decenijama koriste i prepoznaju kao jedno od važnih mjesta za sport, rekreaciju i boravak u prirodi.

Poseban segment projekta predstavlja detaljna pejzažna taksacija i evaluacija postojećih stabala, kroz koju su analizirani njihovo stanje, vitalnost i vrijednost. Predviđeno je očuvanje svih zdravih i vrijednih jedinki, uz postepeno podmlađivanje i diverzifikaciju vegetacije kako bi šuma dugoročno postala otpornija i ekološki stabilnija.

U prostor se uvode nove biljne vrste prilagođene lokalnoj klimi, zone za ptice i aromatično bilje, kao i mjere za kontrolu invazivnih vrsta. Na taj način biodiverzitet postaje jedan od važnih elemenata budućeg razvoja šume.

NOVI SADRŽAJI BEZ NARUŠAVANJA DUHA MJESTA

Projektom su zadržani i unaprijeđeni postojeći sportsko-rekreativni sadržaji, uključujući trim stazu kroz šumu, stazu na 100 metara i zonu za skok u dalj.

Istovremeno se uvode novi prostori za učenje i boravak na otvorenom, dječija igrališta, paviljon, zona vodene magle, prostori za jogu i druge oblike rekreacije, kao i posebna zona biodiverziteta.

Raspored novih sadržaja prilagođen je postojećem zelenilu i karakteru pojedinih djelova šume, sa ciljem da arhitektonske intervencije ostanu nenametljive.

Materijalizacija prati isti princip. Dominantno se koriste prirodni i trajni materijali, prije svega šljunak i opeka, dok su staze projektovane kao vodopropusne površine koje omogućavaju prirodnu infiltraciju kišnice. Predviđeni su i sistem navodnjavanja „kap po kap“, energetski efikasna rasvjeta i zeleni krov paviljona.

„Tološka šuma je decenijama jedno od omiljenih mjesta podgoričkih rekreativaca i bilo nam je veoma važno da rekonstrukcijom ne izgubimo njen autentični karakter“, kaže Dijana Vučinić.

Kako ističe, cilj je bio sačuvati postojeće obrasce korišćenja koje građani već poznaju, a prostor dopuniti novim sadržajima bez narušavanja duha mjesta.

„Naš cilj je bio da Tološka šuma postane kvalitetnija i otpornija, ali da i dalje ostane ona Tološka šuma koju Podgoričani poznaju i koriste.“

Projekat tako Tološku šumu ne tretira samo kao park koji treba urediti, već kao postojeći živi urbani ekosistem koji treba očuvati, ojačati i prilagoditi savremenim potrebama grada.

Foto galerija8 fotografija
Fotografija 1
Fotografija 2
Fotografija 3
Fotografija 4
Fotografija 5
Fotografija 6
Fotografija 7
Fotografija 8

Komentari(0)

Učitavanje komentara...

Povezani članci

ROBERTO BURLE MARXPejzažna arhitektura

ROBERTO BURLE MARX

15. jul 2026.Sandra Vahtel Demolliens
Roberto Burle Marx pejzaž nije posmatrao kao dekoraciju uz arhitekturu, već kao samostalnu prostornu i umjetničku cjelinu. Spajajući apstraktne forme, autohtone biljke, boju i kretanje, brazilski pejzažni arhitekta oblikovao je vrtove, trgove i šetališta koji su promijenili način na koji razumijemo javni prostor.
NOVI PUP TIVTA DO 2040Planiranje i dokumenti

NOVI PUP TIVTA DO 2040

12. jul 2026.Admin Prostor+
Tivat danas više nije grad za koji je prije petnaest godina napravljen važeći Prostorno-urbanistički plan. U međuvremenu su razvijeni veliki turistički kompleksi, predvođeni razvojem Porto Montenegra, izgrađena su brojna stambena naselja, tržište nekretnina doživjelo je snažan rast, a pritisak na prostor postao je veći nego ikada. Zato počinje izrada novog Prostorno-urbanističkog plana, dokumenta koji će odrediti kako će se Tivat razvijati do 2040. godine.
BUĐENJE GRADSKIH RIJEKAGrad i prostorne analize

BUĐENJE GRADSKIH RIJEKA

06. jul 2026.Danica Mihaljević Davidović
Riječni tokovi u gradskoj sredini oduvijek su bili mjesta ukrštanja, značajne trase duž kojih se formiraju naselja i gradovi. Kako su se gradovi širili i kako je urbanizacija bila sve obuhvatnija, manje rijeke i potoci pretvarani su u prijemnike otpadnih voda, te je njihov kvalitet opadao u velikoj mjeri. Istovremeno, u naletima galopirajuće izgradnje manji riječni tokovi, potoci, kanali pa i jezera prosto su uklanjani sa puta nadiruće ekspanzije izgradnje. Obale su betonirane, saobraćajnice često podizane preko vodenih tokova, ili su prosto ’utjerivane’ ispod površine zemlje u betonske cijevi.

Arhitektura

Pogledaj sve →

Budi u toku sa svijetom arhitekture

Primaj najvažnije vijesti jednom sedmično, direktno u inbox. Bez spama, samo kvalitetan sadržaj.