Tamara Novakovic

Frank Gehry ostaje figura koja je radikalno promijenila percepciju arhitekture u kasnom XX i ranom XXI vijeku. Njegov rad je istovremeno oslobađao i opterećivao arhitekturu – pretvarajući je u skulpturu, događaj i medijski fenomen. Uprkos kontradikcijama i kritikama, Gehryjev doprinos ostaje neizbrisiv: pokazao je da arhitektura može biti rizična, emotivna i tehnološki revolucionarna, a da pritom zadrži snagu kulturnog simbola.

U svijetu linija, oblika i prostora, profesor Aleksandar Radojević je koračao kao tihi graditelj snova. Njegova arhitektura nije bila samo gradnja zidova i plafona, već oblikovanje života, prostora u kojem se rađaju uspomene i susreti. Svaki objekat, svaka stolica ili muzej, nosila je njegov trag – pažljivo iscrtanu misao o kulturi, ljudima i vremenu. Njegov život, posvećen učenju, crtanju i projektovanju, bio je stalan dijalog između stvarnog i zamišljenog, između znanja i inspiracije, ostavljajući svijet arhitekture bogatijim i toplijim mjestom.