Plaže Mogren I i Mogren II mogle bi dobiti širi plažni pojas i drugačiju obalnu liniju. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore podnijelo je Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja za zahvat koji obuhvata nasipanje plaže i izgradnju četiri podvodna kamena praga.
EPA je obavještenje objavila 23. septembra 2026, a javni uvid i dostavljanje primjedbi omogućeni su do 1. oktobra. Podnošenje zahtjeva predstavlja korak u postupku procjene uticaja, a ne odobrenje za početak radova.
Projekat se odnosi na katastarske parcele 3044 i 3043/2 KO Budva i akvatorijum ispred njih. Iako njegov puni naziv uključuje šetalište, objekte pomorskog saobraćaja i zaštitu plaže u sektoru „rt Mogren - Budva Zavala“, konkretno tehničko rješenje u zahtjevu prvenstveno opisuje intervenciju na dvije plaže Mogren. Ni novo šetalište ni pristanište sa jasno određenim dimenzijama i kapacitetom nijesu razrađeni u pregledanom dokumentu.
DESET METARA U TEHNIČKOM OPISU, PET U POGLAVLJU O UTICAJIMA
Planirano prihranjivanje podrazumijeva dovoz i nasipanje materijala kojim bi se plažni pojas proširio prema moru. U tehničkom opisu navodi se „proširenje lica plaže cijelom dužinom za 10 m“.
Međutim, u poglavlju o prostornom obuhvatu uticaja istog zahtjeva navedeno je proširenje u širini od pet metara. Zato deset metara iz naslova predstavlja podatak iz tehničkog opisa koji tek treba usaglasiti sa ostatkom dokumentacije.
Razlikuju se i specifikacije materijala. Tehnički opis predviđa frakciju od 0,4 do 1,6 milimetara, uz mogućnost korišćenja krupnijeg materijala do deset milimetara. Drugo poglavlje navodi raspon od 0,72 do 4,30 milimetara, uz dopuštenu krupniju frakciju do 20 milimetara.
Prema obrazloženju autora, krupnija zrna bi se pod uticajem talasa oblikovala u oblutke i vremenom usitnjavala habanjem. Nije navedeno koliko bi taj proces trajao, niti je jasno određeno porijeklo materijala.
Ukupna nova površina plaže i zapremina nasipa takođe nijesu jasno iskazane. Neslaganje oko širine zato je važno i za procjenu stvarnog obima radova i površine podmorja koju bi zahvat promijenio.
PODVODNI PRAGOVI OD KAMENIH BLOKOVA TEŠKIH OKO ŠEST TONA
Nasuti materijal trebalo bi da zadržavaju četiri podvodna kamena praga. Dva su planirana u krajnjim djelovima zahvata, dok bi dva povezana praga bila postavljena u središnjem dijelu, ispred stijene koja razdvaja plaže.
Njihove dužine u kruni iznosile bi 46,75, 49,95, 16,80 i 51,60 metara. Prema prikazanim presjecima, tri praga imala bi krunu široku pet metara, a jedan sedam metara.
Gornje površine tri praga projektovane su na koti 60 centimetara ispod referentnog nivoa mora, dok bi prag 2 bio na koti od jednog metra ispod tog nivoa. Riječ je o potopljenim zaštitnim objektima, bez predviđene funkcije šetališta ili pristaništa.
Za njihovu izgradnju planirani su veliki kameni blokovi karakteristične mase oko šest tona. Dokument računa na moguće utonuće kamenog nasipa u pjeskovitu podlogu do jednog metra, uz obavezno prisustvo geotehničkog inženjera tokom zemljanih radova.
Radovi bi uključivali geodetsko obilježavanje, čišćenje plaže i pripremu temeljnog tla u zoni pragova, u prosječnoj debljini oko 50 centimetara. Kamen bi se ugrađivao teškom mehanizacijom sa plovne platforme. Za oblikovanje nasute plaže predviđen je period mirnog vremena, bez prognoziranih talasa viših od 20 do 30 centimetara na obalnoj liniji.
Vrijednost investicije, trajanje radova i termin realizacije nijesu navedeni u pregledanom zahtjevu.
EROZIJA MOGRENA EVIDENTIRANA JE MNOGO PRIJE OVOG PROJEKTA
Priča o revitalizaciji Mogrena traje godinama. Morsko dobro je još u junu 2012. objavilo rezultate monitoringa započetog 2004, prema kojima se širina Mogrena I smanjila prosječno tri do četiri metra. Za Mogren II tada je navedeno da se širina nije bitno mijenjala zbog drugačijih karakteristika podloge.
U istom saopštenju izgradnja magistrale povezana je sa smanjenim dotokom sedimenta i poremećenim bilansom nanosa. To su istorijski podaci koji potvrđuju problem erozije, ali ne predstavljaju mjerenje današnjeg stanja.
U decembru 2017. održane su javne prezentacije nacrta baznih studija za revitalizaciju Mogrena, Pržna, Petrovca i Sutomora. Studije su pripremali Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu i kompanija Harpha Sea iz Kopra. Prema izvještaju Morskog dobra, prisustvovali su građani, predstavnici mjesnih zajednica, NVO, institucija i stručne javnosti.
Time je potvrđeno da je javnost bila uključena u raniju fazu, ali iz dostupnog izvještaja nije moguće utvrditi da li je tada predstavljena ista varijanta sa četiri praga koja se nalazi u sadašnjem zahtjevu.
MATERIJAL ODREĐUJE I KARAKTER BUDUĆE PLAŽE
Pitanje čime bi se Mogren nasipao važno je i za očuvanje njegovog izgleda. Zahtjev ne navodi porijeklo materijala, a ni njegov opis nije ujednačen: frakciju od 0,4 do 1,6 milimetara naziva „šljunčanim materijalom“, iako zrna te veličine po krupnoći odgovaraju pijesku.
Boja i veličina zrna, nagib plaže i odnos stijene i vode dio su identiteta Mogrena. Zbog toga podatak o porijeklu i osobinama nasipa treba da bude sastavni dio javnog obrazloženja projekta.
DOKUMENT PRIZNAJE TRAJNU PROMJENU STANIŠTA
Zahtjev navodi da je plaža Mogren, površine dva hektara, zaštićena kao spomenik prirode. U opisu uticaja izričito se navodi da će radovi promijeniti postojeću obalnu liniju i topografiju morskog dna, kao i prirodni karakter obalnih staništa.
Dokument prepoznaje i da će dio organizama ostati zatrpan kamenim nabačajem i trajno uništen. Tokom radova očekuju se zamućenje mora i smanjena providnost vode.
U neposrednoj blizini navedene su livade posidonije. Prema procjeni u zahtjevu, radovi u plićoj zoni ne bi ih direktno zahvatili, ali bi zamućenje negativno uticalo na njihove fiziološke procese. Predložene mjere uključuju mreže za ograničavanje širenja zamućenja, čiste prirodne materijale bez zemlje i mulja i zabranu zamjene ulja i punjenja goriva na lokaciji.
Priloženi urbanistički uslovi sadrže i ograničenja za određene oblike proširenja, nasipanja i gradnje na zaštićenim područjima. Kako je konkretno rješenje usklađeno sa tim odredbama zahtijeva jasno obrazloženje nadležnih.
KOME PRILAGOĐAVAMO OBALU?
Postojanje erozije opravdava potrebu da se budućnost Mogrena ozbiljno razmotri. Ono, međutim, ne daje automatski odgovor na pitanje koliki zahvat je potreban i zašto je izabrano upravo ovo rješenje.
Za to je neophodno uporediti raniju, postojeću i projektovanu obalnu liniju. Takav prikaz pokazao bi koliko se vraća izgubljena plaža, a koliko se stvara nova površina. Važno je znati i koje su manje invazivne mogućnosti razmatrane, koliko bi često bilo potrebno dodatno nasipanje i koliki su dugoročni troškovi održavanja.
Otvoreno je i pitanje korišćenja dobijenog prostora. Da li bi proširenje rasteretilo postojeću gužvu i povećalo slobodnu površinu za građane? Da li bi omogućilo dodatni mobilijar i veći broj korisnika? Projektovani kapacitet i režim korišćenja nove površine nijesu jasno navedeni.
Za Crnu Goru, sa ograničenim obalnim prostorom, pojedinačne intervencije imaju i zbirni značaj. Ako se svaka plaža prilagođava rastućoj potražnji, postepeno se mijenja karakter cijele obale. Njene prirodne dimenzije, male uvale i smjena stijena i pijeska istovremeno su ograničenje korišćenja i dio vrijednosti prostora.
Zato odluka o Mogrenu treba da pokaže šta je potrebno da se plaža sačuva, šta se dodaje radi većeg kapaciteta i kakva je javna korist od te promjene. Uz pitanje koliko plažu možemo proširiti, legitimno je postaviti i pitanje koliko korišćenje možemo prilagoditi njenim prirodnim granicama.
Komentari(0)